Plave oči – Neobične informacije i zanimljivosti

Plave oči ima nešto manje od 9% ljudi širom sveta. Da stvar bude neobičnija, plave oči čak i nisu plave. Njima zapravo nedostaje pigment koji čini da oči budu smeđe.

1. Svi ljudi sa plavim očima su u srodstvu

Pre između 6.000 i 10.000 godina, u Evropi je rođena beba sa bezopasnom genetskom mutacijom. Taj mali deo DNK učinio je da oči tog deteta budu plave boje, prema istraživačima sa Univerziteta u Kopenhagenu.

Ovaj naš daleki predak je bio prva osoba sa plavim očima, a svako ko danas ima plave oči je dalji rođak ovog drevnog čoveka.

U početku smo svi imali smeđe oči, ali genetska mutacija koja utiče na gen OCA2 u našim hromozomima rezultirala je stvaranjem ‘prekidača’, koji je bukvalno isključio sposobnost mogućnosti stvaranja smeđih očiju.

Boja očiju zavisi od toga koliko pigmenta (melanina) ima u dužici oka. Melanin je takođe odgovoran za boju naše kože, očiju i kose.

Ovaj genetski prekidač ograničava količinu melanina koja se proizvodi u dužici – efektivno “razređuje” smeđe oči u nijansu plave.

Pored toga što imaju znatno manje melanina u dužici od ljudi sa smeđim očima, očima boje lešnika ili zelenim očima, plavooke osobe nemaju mnogo varijacija u delu svoje DNK odgovorne za proizvodnju melanina.

Pojedinci smeđih očiju, s druge strane, imaju mnogo više varijacija.

Iz ovoga možemo zaključiti da su svi plavooki pojedinci povezani sa istim pretkom. Svi su nasledili isti „prekidač“ na potpuno istom mestu u svom DNK.

Iako je to veoma retka vrsta raka, ljudi sa plavim očima imaju veći rizik od razvoja očnog uvealnog melanoma. Osim toga, ljudi sa svetlim očima su takođe podložniji negativnim uticajem od sunca usled izlaganja UV zracima.

Zato imajte na umu, ako želite da zaštitite, morate da idete na redovne očne preglede. Zakažite pregled kod očnog lekara već danas.

2. Plave oči zapravo nisu plave

Plavu boju očiju određuje melanin, a melanin je po prirodi zapravo braon.

Boja naših očiju zavisi od toga koliko je melanina prisutno u dužici. Smeđe oči imaju najveću količinu melanina u dužici, a plave najmanje.

Smeđi melanin je jedini pigment koji postoji u oku; nema pigmenta za boju lešnika, zelenu ili plavu. Čini se da su oči ove boje samo zbog načina na koji se svetlost prelama u slojeve dužice i reflektuje nazad prema posmatraču.

3. Da li se može predvideti hoće li dete da ima plave oči?

Nekada se verovalo da je boja očiju, uključujući plave oči, jednostavna stvar genetike. Opšte je poznato da možete predvideti boju očiju kod deteta, ako znate boju očiju njegovih roditelja, a možda i boju očiju njegovih baka i deka.

Ili smo bar tako mislili.

Genetičari sada znaju da čak 16 različitih gena u određenoj meri utiče na boju očiju – daleko od jednog ili dva gena za koja se nekada verovalo da određuju nijansu dužice.

Pored genetike, anatomska struktura irisa (dužice) takođe može donekle uticati na boju očiju.

Drugim rečima, nemoguće je sa sigurnošću znati da li će vaša deca imati plave oči – ili bilo koju drugu boju očiju. Oba roditelja mogu imati plave oči, ali to nije garancija da će oči njihovog deteta uopšte biti plave.

4. Ako se neko rodi sa plavim očima, to ne znači da će one ostati plave celoga života

Ljudske oči nemaju punu količinu pigmenta melanina pri rođenju. Zbog toga se mnoge bebe rađaju sa plavim očima, a boja se vremenom veoma često promeni, jer im dužice imaju više melanina tokom ranog detinjstva.

Zato ne brinite ukoliko vaše dete počne da gubi plavu boju očiju. Sasvim je normalno videti kako plava postaje smeđa, boje lešnika ili čak zelena kako deca postaju sve veća.

Ova tranzicija boja može potrajati od nekoliko meseci do tri godine.

5. Da li plava boja očiju nosi određene zdravstvene rizike?

Čini se da melanin u irisu pomaže u zaštiti zadnjeg dela oka (mrežnjače) od oštećenja izazvanih UV zračenjem i visokoenergetskom vidljivom plavom svetlošću koja dolazi od sunca i nekih veštačkih izvora (TV, ekrani kompjutera i mobilnih telefona).

Pošto plave oči sadrže manje melanina od većine drugih boja očiju, one mogu biti izložene većem riziku od određenih oštećenja.

Istraživanja su pokazala da su svetlije boje dužice povezane sa:

  • Većim rizikom od očnog uvealnog melanoma (vrsta karcinoma oka)
  • Manjim rizikom od razvoja katarakte
  • Nije uočena nikakva razlika za povećani rizik od razvoja makularne degeneracije (koja dolazi sa godinama)

Pošto su mnogi ljudi sa plavom bojom očiju osetljiviji na svetlost i mogu imati veći rizik od oštećenja mrežnjače od UV zraka, očni lekari često preporučuju da ljudi sa plavim očima budu malo oprezniji u pogledu izlaganja sunčevoj svetlosti.

Zato nosite naočare za sunce koje blokiraju 100% UV (i većinu plave svetlosti), kada god je to moguće.

Fotohromna sočiva su još jedan način zaštite očiju od UV zračenja. Ova prozirna stakla od naočara za sunce blokiraju 100% UV zračenja i u zatvorenom prostoru i napolju, i automatski potamne kada su izložena spoljašnjoj sunčevoj svetlosti.

U skladu sa najnovijim merama Vlade Republike Srbije, a u želji da Vam i u narednom periodu budemo što dostupniji, korigovali smo rad naše poslovnice. Tako da, od petka 03.04.2020. godine, radno vreme je radnim danom od 9h do 20h, subota je 09h-15h.
U skladu sa preporukama Vlade Republike Srbije, Optika Lučić je preduzela sve neophodne mere radi prevencije širenja virusa COVID-19.
  1. Kako bismo maksimalno zaštitili Vaše i zdravlje naših zaposlenih preporučujemo Vam da:
  2. Ukoliko čekate u redu, držite se na preporučenoj udaljenosti u odnosu na ostale klijente i zaposlene
  3. Koristite platne kartice za plaćanje (po mogućstvu obavljate beskontaktno plaćanje
  4. Kupujete online bez odlaska na prodajno mesto kada je god to moguće.
Opšte preventivne mere zaštite od korona virusa
  • Ruke perite sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Van kuće koristite gelove za suvo pranje ruku ili alkohol sprej.
  • Ne dodirujte lice neopranim rukama (usta, oči, nos)
  • Prilikom kašljanja ili kijanja koristite unutrašnju stranu lakta ili maramicu.
  • Izbegavajte rukovanje, grljenje i ljubljenje prilikom pozdravljanja.
  • Izbegavajte okupljanja sa većim brojem ljudi u zatvorenom prostoru.
  • Zatvoren prostor u kom boravite češće provetravajte
  • Ukoliko koristite masku, ona mora da prijanja na lice, da pokriva nos i usta.
sr_RSSerbian